Letnje računanje vremena (DST) znači pomeranje sata: poslednje nedelje u martu kazaljke idu sat unapred (02:00 → 03:00), a poslednje nedelje u oktobru sat nazad (03:00 → 02:00). Na ovoj stranici pratite tačne datume promene za Srbiju i svet, po godinama.
Pomeranje sata uvedeno je radi boljeg iskorišćavanja dnevnog svetla i uštede energije, a danas je predmet rasprava i u EU, gde se o ukidanju govori godinama — konačna odluka još nije doneta.
Ideju štednje dnevnog svetla popularisao je Benjamin Franklin još 1784., no prvi su je primenili Nemci 1916., usred Prvog svetskog rata, radi uštede uglja. Cela regija (Srbija, BiH, Hrvatska) danas pomera sat istog dana kao i EU: poslednja nedelja u martu i poslednja nedelja u oktobru, uvek u isto vreme po UTC-u.
Energetske uštede danas su, prema studijama, zanemarljive (ispod 0,5 %), pa se rasprava preselila na zdravlje i praktičnost — zato EU od 2018. raspravlja o ukidanju, a do odluke sat i dalje pomeramo dvaput godišnje.
Dva puta godišnje: poslednje nedelje u martu u 02:00 na letnje vreme (sat unapred, na CEST) i poslednje nedelje u oktobru u 03:00 na zimsko (sat nazad, na CET). Tačni datumi za odabranu godinu prikazani su na ovoj stranici.
U proleće unapred (gubite sat sna), u jesen nazad (dobijate sat). Engleska mnemonika: 'spring forward, fall back'.
Evropski parlament izglasao je 2019. predlog ukidanja, ali države članice nisu postigle dogovor o trajnom letnjem ili zimskom vremenu, pa se sat i dalje pomera. Pratimo svaku zvaničnu promenu.
Većina sveta ne koristi DST: gotovo cela Afrika i Azija (uključujući Kinu, Indiju i Japan), Rusija (od 2014.) te veći deo Južne Amerike i Australije. U SAD-u izuzeci su Arizona i Havaji.
Prolećni pomak kratkoročno remeti san i koncentraciju; istraživanja beleže blagi porast nezgoda u danima nakon promene. Pomaže postepena prilagodba: nekoliko dana ranije pomerite odlazak na spavanje za 15–20 minuta.
Da promena zahvati što manje ljudi i procesa: saobraćaj je minimalan, smene retko počinju, a kalendarski dan se ne menja.